Meniji ...

Fajon: Nema šanse da Hrvatska bude dio Schengena


Fajon: Nema šanse da Hrvatska bude dio SchengenaSchengen nije mrtav, ali ako sadašnja situacija potraje, ovo je možda početak njegovog kraja, kaže Tanja Fajon.

Kad je u ljeto prošle godine, Europska komisija pitala Europljane što misle o Schengenu, više od dvije trećine građana ustvrdilo je da je prostor bez graničnih kontrola jedno od glavnih postignuća Europske unije. I kasnije ankete pokazale su da je za ljude Schengen ključna prednost života u Europskoj uniji – putovati u inozemstvo, a da pritom nemaju gnjavaže s graničnim kontrolama, Europljanima je važnije od, primjerice, jeftinijih mobilnih poziva unutar EU-a.

No, šengenski prostor, onakav kakvim ga Europljani doživljavaju, već je nekoliko godina u ozbiljnim problemima. Velika izbjeglička kriza 2015. godine bila je opravdanje za ponovno uvođenje kontrola na čitavom nizu unutarnjih granica – između Austrije i Slovenije, Njemačke i Austrije, Danske i Švedske, da nabrojimo samo neke – koje ni do danas, četiri godine nakon izbjegličkog vala, nisu ukinute.

Rasprava o Hrvatskoj

Slovenska zastupnica u Europskom parlamentu Tanja Fajon bavi se upravo tim problemom: kako reformirati i time spasiti Schengen. Nedavno je, pak, imenovana i predsjednicom posebne radne skupine za Schengen, unutar parlamentarnog Odbora za pravosuđe, unutarnje poslove i slobode. Ta radna skupina, kako je u razgovoru za Telegram potvrdila Fajon, bavit će se i Hrvatskom – ispunjava li Hrvatska kriterije za pristupanje šengenskom prostoru.

Hrvatska im je, najavljuje Fajon, na dnevnom redu već na prvom sastanku, početkom sljedeće godine. Raspravljat će o stanju na granici: „Imamo nekoliko pritužbi nevladinih organizacija zbog kršenja ljudskih prava na granici između Hrvatske i BiH. Zbog toga su kolege tražile da se ta tema stavi na dnevni red i mi ćemo je razmatrati na prvoj sjednici” sljedeće godine. Moguće je, kaže, i da će članovi radne skupine organizirati terenski posjet granici.

Pismo slovenskih EU zastupnika

Krajem listopada, stara Europska komisija, pod vodstvom sad već bivšeg predsjednika Jean-Claude Junckera, dala je Hrvatskoj zeleno svjetlo, zaključivši da Hrvatska ispunjava tehničke uvjete za ulazak u Schengen. Ta odluka nije baš najbolje sjela slovenskim eurozastupnicima. Uoči Komisijine odluke, njih šestero pozvalo je otvorenim pismom vodstvo europskih institucija da se odluka prepusti novoj Komisiji, koju vodi Ursula von der Leyen.

Među potpisnicima tog pisma bila je i Tanja Fajon. „Pismo nije bilo protiv Hrvatske”, objašnjava eurozastupnica u razgovoru za Telegram, „nego smo smatrali da se radi o ubrzavanju procedure i političkoj odluci” te da bi bilo bolje da se taj korak prepusti novoj Komisiji „koja će imati više vremena razmotriti situaciju”. Kao što je poznato, Juncker ih nije poslušao.

Što sa slovenskom blokadom?

Zeleno svjetlo Komisije, međutim, nije zadnji korak u pristupanju Schengenu. Potrebna je suglasnost Europskog parlamenta i jednoglasna odluka zemalja članica. Hrvatski zahtjev za pristupanje šengenskom prostoru tu bi se mogao zakomplicirati.

S jedne strane, već stižu naznake da bi Ljubljana mogla blokirati hrvatsko pristupanje zbog neriješenog graničnog spora, odnosno činjenice da Hrvatska ne priznaje arbitražnu presudu. Može li Hrvatska u Schengen bez riješene granice sa Slovenijom, pitamo stoga slovensku eurozastupnicu.

„Moja je preporuka da se otvorena granična pitanja rješavaju što je prije moguće. Imamo odluku Arbitražnog suda, koju Slovenija poštuje, a nadam se da će je ispoštivati i Hrvatska”, kaže Fajon. Ne želi pritom ulaziti u detalje slovensko-hrvatskog neslaganja oko arbitraže – toga što Hrvatska tvrdi da je arbitražni proces bio nepovratno kompromitiran i da zato presuda za Zagreb ne postoji.

Nema širenja bez reforme

No, dogovor sa Slovenijom nije jedina prepreka za hrvatsko pristupanje Schengenu, koje je za Vladu Andreja Plenkovića trenutno jedan od prioriteta vanjske politike. Schengen je, kako smo napomenuli, u ozbiljnim problemima. Zemlje članice ne mogu se dogovoriti oko njegove reforme, a bez reforme nije isključeno da će pojedine države, poput Francuske, biti sasvim neraspoložene prema njegovom daljnjem širenju.

Može li Schengen prihvaćati nove članice prije nego što se reformira? Eurozastupnica, koja je i izvjestiteljica Europskog parlamenta za reviziju šengenskih pravila, sumnja u to. „Smatram da neće biti širenja prije reforme”, kaže Fajon, podsjećajući da EU parlament već godinama podržava proširenje na Bugarsku i Rumunjsku – dvije članice EU-a koje ispunjavaju tehničke uvjete – ali se to još nije desilo. „Podržat ćemo i Hrvatsku kad bude spremna za ulazak. Ali, bojim se da danas Schengen nije spreman za proširenje. Treba nam reforma i učinkovita zajednička migracijska politika”, poručuje Fajon.

Reformu stopiraju članice

Ta je reforma, međutim, zapela u Vijeću – države članice nisu se još uspjele dogovoriti kako promijeniti šengenska pravila i vratiti se na onaj stari, funkcionalni prostor u kojem ne postoje unutarnje kontrole na granicama. Države su podijeljene u dvije skupine, jednu koja želi veće nacionalne ovlasti nad svojim granicama, i drugu, brojniju koja želi povratak Schengena kakvog poznajemo, s jasnim pravilima, objašnjava Fajon.

Slovenija, kaže eurozastupnica, pripada ovoj drugoj skupini. Zainteresirana je da se donesu jasna pravila i jasni zakoni koji će točno propisati kad se mogu uvesti unutarnje kontrole, koliko se dugo one mogu zadržati i kako se donosi odluka o produljenju unutarnjih kontrola. Europski parlament je, primjerice, predložio da kontrole na unutarnjim granicama mogu trajati najviše do godine dana i da se o produljenju sa šest mjeseci na još šest mjeseci odlučuje glasovanjem u Vijeću. To bi bilo „dodatno jamstvo da se produljenje ne koristi osim ako ne postoji izvanredna situacija”, pojašnjava Fajon. Vijeće – dakle, države članice – s tim se prijedlogom (još) nisu suglasile.

Je li Vlada preambiciozna?

Ako bez reforme nema širenja Schengena, a oko reforme nema suglasnosti, pitanje je što s ambicijama hrvatske Vlade o pristupanju šengenskom prostoru. U Banskim dvorima ne nedostaje optimizma: ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman nedavno je ocijenio da bi Hrvatska mogla ući u Schengen za vrijeme njemačkog predsjedanja EU-om, dakle do kraja 2020. godine. Je li to ipak preambiciozan cilj?

„Imamo novu Komisiju. Nekoliko sam puta razgovarala s novom povjerenicom Ylvom Johansson. Ona će sigurno tražiti da se što prije ukinu unutarnje kontrole, da se postigne dogovor i da se krene dalje s reformom. Ako Komisija napravi taj pritisak, onda ni cilj (hrvatske Vlade, op.a.) nije preambiciozan. Ali kako trenutno stoje stvari, bojim se ipak da nije realno”, analizira Fajon trenutnu situaciju.

Početak kraja Schengena

Bugarska i Rumunjska u šengenskoj su čekaonici skoro cijelo desetljeće. Zemlje članice ne mogu se dogovoriti oko revizije šengenskih pravila. Stara pravila očito ne funkcioniraju. Nekoliko država već četiri godine drži unutarnje granične kontrole, mada su ih, prema postojećim regulama, već odavno trebale ukinuti. Je li Schengen kakav poznajemo; Schengen koji je glavno europsko postignuće za 70 posto hrvatskih građana; Schengen koji željno iščekuju i u Banskim dvorima – zapravo mrtav?

Tanja Fajon ima jednu dobru i jednu lošu vijest: „Schengen nije mrtav. Ali ako situacija u kojoj smo danas još potraje, onda je to možda početak njegovog kraja”.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *