Meniji ...

Jasna poruka Pompea: Amerika želi BiH u NATO-u


Jasna poruka Pompea: Amerika želi BiH u NATO-uAmerički državni sekretar Michael Pompeo uputio je početkom ove sedmice pismo članovima Predsjedništva BiH u kojem ih je pozvao da prihvate Godišnji nacionalni program za BiH, koji je NATO savez omogućio nedavnom odlukom.

Pompeo je odao priznanje Komisiji za NATO integracije koja je izradila nacrt Godišnjeg nacionalnog programa i pozvao vlasti da ga proslijede Briselu što je moguće prije.

Taj potez neće predodrediti buduće članstvo u NATO-u, naveo je Pompeo, ali će imati pozitivan utjecaj na transformaciju i modernizaciju Oružanih snaga.

“Ovim korakom će se, također, poboljšati sigurnost u BiH, te ojačati proces reformi koji je već dio nastojanja da BiH dobije kandidatski status u pregovorima s EU. Zbog toga vas pozivam da nastavite aktivnosti koje su poduzimale prethodne bh. vlasti i iskoristite prednosti procesa usvajanja Godišnjeg nacionalnog programa”, poručio je Pompeo.

Milić: Vrlo važna poruka

Direktorica Centra za evroatlantske studije u Beogradu (CEAS) Jelena Milić smatra kako je Pompeovo pismo veoma važno za BiH.

jelena-milic-18
Jelena Milić / Vijesti.ba

U razgovoru za Vijesti.ba, Milić podsjeća da je ovakva reakcija Pompea uslijedila samo sedmicu-dvije poslije ohrabrujućeg pisma predsjednika SAD-a Donalda Trumpa upućenog srbijanskom i kosovskom predsjedniku Aleksandru Vučiću i Hashimu Thaciju, očito kao dio onoga što CEAS smatra zakašnjelom, ali vrlo dobrodošlom inicijativom SAD-a.

– Ovako otvoren poziv visokog državnog zvaničnika najveće zemlje članice NATO-a vrlo je važna poruka koja nije upućena samo Miloradu Dodiku, već i predstavnicima hrvatske i bošnjačke zajednice, prije svega hrvatske, koja ni u prošlom sazivu Predsjedništva BiH nije iskoristila odredbe iz koalicionog sporazuma koje je potpisao Mladen Ivanić, a kojima je trebao da se aktivira MAP – kaže Milić.

Prema njenim riječima, u Srbiji i generalno u regionu vrlo malo se zna da Oružane snage BiH, kao jedna od ključnih zajedničkih institucija na nivou BiH, predstavljaju jedinu multietničku organizaciju funkcionalnu na federalnom nivou.

– Jako je dobro što je Dodik digao ruke od toga da ih provocira i traži da njihove pojedine jedinice učestvuju na protuustavnom obilježavanju dana RS-a – smatra Milić.

Navodi kako BiH ima MAP, koji do sada niko nije osporio – već samo kočio, dok Srbija ima Individualni akcioni plan partnerstva s NATO-om, koji je najviši oblik forme saradnje za zemlju koja formalno nema odluku o pristupanju tom vojnom savezu.

– I pored svih izazova vezano za transformaciju Kosovskih bezbjednosnih snaga (KBS), i zbog otvorene kritike NATO-a i generalnog sekretara Stoltenberga zbog tajminga početka transformacije KBS mimo Ustava i bez saglasnosti manjina, stepen povjerenja, a od prije i saradnje Srbije s NATO-om je bolji, širi i dublji nego što se to zna u javnosti i Srbije i RS-a – tvrdi Milić.

Ukoliko bi se ubrzo okončali pregovori između Beograda i Prištine, koji Srbiju ne bi ostavili kao potpunog gubitnika, a za čiju bi realizaciju bezbjednosni okvir dao NATO, naša sagovornica ubijeđena je da bi se percepcija javnosti u Srbiji, makar i samo kad je u pitanju saradnja s NATO-om, vrlo brzo popravila.

Milić podsjeća da je NATO najizvjesniji zajednički okvir za sve Srbe iz regiona i dijaspore koja živi na Zapadu – od Hrvatske, Crne Gore, uskoro i preko Makedonije, Njemačke do Kanade i SAD-a.

Kako navodi, nedavna istraživanja CEAS/CESID-a potvrđuju da u Srbiji, a vjerovatno je slično i u RS-u, postoji visok stepen elementarnog neznanja o tome da je većina zemalja koje su članice NATO-a istovremeno i članice EU.

– Po kojoj onda logici mrzimo NATO, a idemo u EU – pita se Milić, naglašavajući da je tu veliki prostor za javno zagovaranje jače saradnje u BiH i Srbiji.

Napominje kako ni Dodik, koji strogo zagovara vojnu neutralnost RS-a i poziva se na praćenje Srbije u međunarodnim odnosima, nije počeo aktivno da opstruira evropske integracije BiH.

– Ključna stvar je način na koji je Dodik zloupotrebljavao i blokirao primjenu MAP-a, a to je bio upis prosperitetne imovine. S tog aspekta, CEAS je još prije dvije godine u svom izvještaju, na čijoj je izradi radio i zamjenik ministra odbrane BiH Emir Suljagić, predlagao zemljama članicama NATO-a da relaksiraju talinske uslove kako bi izvukle taj Dodikov adut iz rukava, dok se neki drugi politički procesi u regionu ne završe i stavi tačka na naslijeđe 90-ih i pitanja separatizma i svega ostaloga – dodaje Milić.

Hadžović: Najava pojačanog angažmana SAD-a u BiH

Direktor Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović mišljenja je da bi članovi kolektivnog šefa države pismo američkog državnog sekretara trebali shvatiti kao apel da na nekoj od narednih sjednica konačno pokrenu raspravu o NATO-u.

denis-hadzovic
Denis Hadžović / Vijesti.ba

Hadžović u razgovoru za Vijesti.ba ističe kako se nakon ovakvog poteza Pompea može očekivati pojačani američki angažman u BiH.

– Vjerovatno su ovo na neki način i određeni imputi novom američkom ambasadoru koji uskoro treba da preuzme dužnost u Sarajevu – mišljenja je Hadžović.

Navodi kako je Pompeo istovremeno poslao poruku na dvije strane – dvojici članova Presjedništva BiH iz FBiH Šefiku Džaferoviću i Željku Komšiću, te predsjedavajućem Predsjedništva BiH iz RS-a Miloradu Dodiku.

– Gospodinu Dodiku poručio je da se opredijeli, ali i dobro razmisli o svojim izjavama kojima se protivio aktivaciji Godišnjeg nacionalnog programa, kao i vezivanja RS-a za odluku Srbije o vojnoj neutralnosti – ističe Hadžović.

Istovremeno, nastavlja, Pompeo je Džaferoviću i Komšiću poručio da BiH ne može živjeti od pukog pozivanja na dokumente koje su naše institucije usvojile vezano za NATO, već da se moraju mnogo više angažovati kako bi se ono što je dogovoreno i implementiralo.

– Oni moraju malo konkretnije djelovati, odnosno pokušati iznaći politički konsenzus kako bi se realizovalo ono što je dogovoreno oko NATO-a – izdvajanje više sredstava za OSBiH, njihovu modernizaciju i interoperabilnost s ostalim zemljama članicama – pojašnjava Hadžović.

Nažalost, kako kaže, u realnosti budžet države BiH to ne odražava, jer se obećanja nisu ispuinila.

– S ovakvim budžetom BiH ne može dalje napredovati, jer se treba iznaći nekih 500 miliona za modernizaciju OSBiH u periodu 2017-2027., kao što je to i dogovoreno Pregledom odbrane – potcrtava Hadžović.

Podsjeća kako su Džaferović i Komšić na neki način već pokušali iznaći mogućnost aktivacije Godišnjeg nacionalnog plana, prije svega političkim ucjenama.

– Rekli su da neće dati saglasnost za imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara koji ne bude podržavao aktivaciju MAP-a – dodaje Hadžović.

S druge strane, naglašava, imamo konkretna djela predsjednice RS-a Željke Cvijanović, koja nije dozvolila članovima Komisije za NATO integracije iz RS-a da prisustvuju sjednici na kojoj je trebao biti usvojen prvi Godišnji nacionalni program.

– Ja to smatram i skandaloznom i veoma opasnom pojavom, jer su iz RS-a upućene direktne instrukcije zaposlenima u institucijama BiH. Mora se iznaći modus da se tome stane ukraj – zaključuje Hadžović.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *