Meniji ...

Ako CIK promijeni zakon ućemo u pravnu anarhiju, OHR je rješenje


Ako CIK promijeni zakon ućemo u pravnu anarhiju, OHR je rjeÅ¡enjePredsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” i bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić smatra da bi odluka Ustavnog suda BiH po apelaciji Borjane Krišto mogla pomoći članovima CIK-a BiH prilikom odlučivanja o načinu raspodjele mandata u federalni Dom naroda iz kantonalnih skupština.

“Zašto to Ustavni sud BiH još nije uradio, ne znam. Ustavni sud BiH morao bi donijeti odluku po apelaciji Borjane Krišto, jer je donio prvu odluku po apelaciji Bože Ljubića, kojom je dva člana Izbornog zakona BiH stavio van snage, odnosno proglasio neustavnim”, kaže Šehić za Vijesti.ba.

On podsjeća da se u apelaciji Borjane Krišto osporavaju odredbe Ustava FBiH da će iz svakog kantona biti delegiran po jedan delegat iz sva tri konstitutivna naroda, ukoliko je izabran u kantonalnu skupštinu.

“Ustavni sud BiH davno je trebalo da donese tu odluku. I OHR je, kao prijatelj suda, dao svoje mišljenje na apelaciju i poziva se na odredbe Ustava FBiH”, napominje Šehić.

On naglašava da i u Izbornom zakonu BiH ima protivrječnih odredbi nakon odluke Ustavnog suda BiH po alepaciji Bože Ljubića.

“Naime, u Izbornom zakonu jasno piše da će se do konačne provedbe Aneksa 7 primjenjivati rezultati popisa iz 1991. godine, u prenesenom značenju kako je to određeno odredbama člana koji se tiče broja delegatqa iz svakog kantona. Ta opšta odredba postoji u ustavima RS i FBiH, koji kažu da će se do konačne provedbe Aneksa 7 primjenjivati popis iz 1991. godine. Odluku o konačnoj provedbu Aneksa 7 donosi visoki predstavnik ili Parlament BiH”, pojašnjava Šehić.

Odluka CIK BiH, kako navodi, mora biti u skladu sa zakonom i Ustavom. No, Šehić problematizuje činjenicu da će CIK BiH uopšte biti u prilici da usvaja podzakonski akt.

“Bio bi presedan da institucija koja provodi zakon, sama ga i mijenja, nebitno da li se radi o podzakonskom aktu. Takva institucija nema nadležnosti da mijenja zakona koji provodi. Ukoliko se napravi presedan, doći ćemo u situaciju da institucije koje primjenjuju zakone, a ne donose ih, mijenjuju zakone. Tad ulazimo u pravnu anarhiju, jer iz nadležnosti zakonodavne vlasti izuzimamo nešto što je isključivo njena obaveza. Jedina institucija koja može to da uradi jeste OHR, odnosno visoki predstavnik”, zaključuje Šehić.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *