Meniji ...

Diplomatska ofanziva: Hrvatski udar na BIH


 Diplomatska ofanziva: Hrvatski udar na BIHVeć mjesec dana traje diplomatska ofanziva Hrvatske u tijelima Evropske unije, a tiče se izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenkvić, ali i hrvatski poslanici u Evropskom parlamentu koriste svaku priliku da dokažu kako Komšić nije izabran glasovima Hrvata, već Bošnjaka.

Posljednje u nizu je njihovo pismo Evropskom parlamentu u kojem zahtijevaju da se o toj temi raspravlja na sljedećoj sjednici Vijeća za vanjske poslove Evropske komisije.

Prvi put, javno, oglasio se u utorak i prozvani Željko Komšić, koji je, također, na adrese evropskih zvaničnika uputio pismo kao reakciju na poruke pisma iz Hrvatske.

Komšić je ustvrdio kako je u njihovom pismu navedeno “niz neistina u pogledu izbornog procesa u Bosni i Hercegovini”, te da se radi o udaru Hrvatske na suverenitet Bosne i Hercegovine i direktnom miješanju u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.

Sa ovakvim stavom se slažu i bh. analitičari. Na isti način reaguje i profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu Ivo Komšić.

On kaže kako Hrvatska, najprije, ovakvim ponašanjem prema BiH odvraća pažnju od svojih nagomilanih problema, ali i da je osnovni cilj, kako navodi, da se obnovi “Herceg-Bosna”.

“To je ključna stvar, jer do te obnove se dolazi zaobilazno. Prvo sa tom, na prvi pogled, bezazlenom tezom o tome da treba napraviti hrvatsku izbornu jedinicu, to je uvod u treći entitet, a to je obnova ‘Herceg-Bosne’. Ta je politika poražena i kod nas i u svijetu 1994. godine, a oni je sada vraćaju”, ističe profesor Komšić.

U istom tonu nastavlja i profesor mostarskog Sveučilišta Slavo Kukić. Kako kaže, sve ono što susjedna zemlja na političkom polju trenutno radi nije dobrosusjedski, a to objašnjava time da je u Hrvatskoj na sceni “proces detuđmanizacije hrvatske državne politike”.

“Sada u nešto drugačijoj formi imamo ambicije koje su bile prepoznatljive u prvoj polovici devedesetih godina da Hrvatska bude tutor Bosni i Hercegovini, da joj ona određuje šta može, šta ne može, i da joj nameće rješenja koju će to poziciju imati oni koji sebe proglašavaju ekskluzivnim predstavnicima Hrvata. I mene živo čudi kako Evropska unija, Evropsko vijeće, Evropska komisija, Evropski parlament ne interveniraju na takvo ponašanje jedne njene članice”, ističe Kukić.

Ono što je poražavajuće u cijeloj priči, prema mišljenju sagovornika Radija Slobodna Evropa, jeste da niko od državnog vrha Bosne i Hercegovine nije reagovao na stavove Hrvatske nakon izbora Željka Komšića.

Poruku koju je Denis Zvizdić uputio predsjedniku Vlade Hrvatske Andreju Plenkoviću kako se Hrvatska miješa u unutrašnje stvari BiH, za bh. analitičare su više lični stav, jer, kako ocjenjuju, Predsjedništvo BiH je to koje je trebalo uputiti diplomatsku notu.

“Nema reakcija institucija, države. To potvrđuje da je Bosna i Hercegovina invalidna država, da njeni organi i sistem ne funkcioniraju. Mi imamo političare opšte prakse, a nijednog političara koji bi bio sa kapacitetom državnika. Jedna od posljedica ove tvrdnje jeste da nema planirane, pa ni konzistentne vanjske politike. Oni u Ministarstvu vanjskih poslova su partijski vojnici po zadatku. Eklatantan je primjer stanovite Željane Zovko koja je, svojevremeno, imala visoku poziciju u Ministarstvu vanjskih poslova, ali je odjednom postala član Evropskog parlamenta kao zastupnica iz Hrvatske. To je apsurd”, kaže analitičar Ibrahim Prohić.

Istovremeno, ono što je primjetno, kada je riječ o izboru Željka Komšića, jeste kako se u većini medija u Hrvatskoj ističu isljučivo stavovi predvođeni politikom koju vodi Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u toj zemlji, ali i HDZ u Bosni i Hercegovini.

Prema riječima profesora Ive Komšića, takva medijska propaganda stvara iskrivljenu sliku kod građana Hrvatske.

“Nerado ovo govorim, ali oni su izludili taj narod. Oni su im nametnuli mišljenje kako je kod nas sve neregularno, kako se ne poštuje Ustav, a niko ga nije pročitao. Kada je Dragan Čović izabran u Predsjedništvo – nije bio problem. Oni su kampanju počeli na promjeni Izbornog zakona tako da se promijene kvote iz kantonalnih skupština pri popunjavaju Doma naroda Federacije BiH. Oni hoće tom izmjenom da sve Hrvate u Bosni i Hercegovini pretvore u nacionalnu manjinu. Njima je problem zašto ijedan Hrvat iz Sarajeva sjedi u Domu naroda ili onaj iz Posavskog kantona. Svi predstavnici, po njihovom, moraju biti iz tri kantona u Zapadnoj Hercegovini”, riječi su Ive Komšića.

A gdje su Hrvati u Republici Srpskoj, pita se Komšić.

“Njih (Hrvate u RS-u) ne pominju, jer njihov lider Čović ima dogovor sa Dodikom. Tamo sada od 200.000 Hrvata, prije rata, živi 20.000. Neki dan im je biskup Komarica (Franjo) rekao – ‘Zar ja manje vrijedim zato što živim u Banjaluci kao Hrvat’. Vidite, za Čovića manje vrijedi i on, i ja i Željko Komšić. To su neofašističke ideje i to se mora kazati Evropi. To je nevjerovatno šta rade hrvatski parlamentarci, pa neka urede stvari u svojoj zemlji, ne trebaju se miješati u našu državu”, poručuje Ivo Komšić.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *