Meniji ...

Mladen Bosić o Dodiku, kriminalu, Čoviću i Komšiću, SDS-u


Mladen Bosić o Dodiku, kriminalu, Čoviću i KomÅ¡iću, SDS-uPredsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Mladen Bosić u razgovoru za Vijesti.ba rezimira rezultate rada najvišeg zakonodavnog organa, te odgovara na pitanje da li je pozicija RS ugrožena u proteklom mandatu djelovanjem Saveza za pobjedu. Govori o potrebi promjene stranja nakon oktobarskih izbora, ali i analizira dosadašnji tok kampanje. Otvoreno odgovara na pitanja i o odnosima u SDS-u, nakon što je odlučeno da ne bude nosilac liste za državni Parlament.

Razgovarala: Nevena Ćosić

– Sjednica Predstavničkog doma BiH, na kojoj su usvojene izmjene Zakona o krivičnom postupku, posljednja je u ovom sazivu. Poslanici SNSD-a nisu prisustvovali ovoj sjednici, iako su delegati u Klubu Srba koji dolaze iz ove stranke podržali izmjene ZKP-a u Domu naroda. Kako gledate na ovaj slučaj?

BOSIĆ: Vrlo je interesantna situacija da su glasali u Domu naroda za izmjene ZKP-a, a čak su glasali i za to da se Zakon uputi Predstavničkom domu u hitnoj proceduri. Njihovo nepojavljivanje na sjednici Predstavnuičkog doma očigledna je namjera da ovaj zakon ne bude usvojen i da možda u sljedećem sazivu, u drugačijem odnosu snaga, uopšte ne bude usvojen, odnosno da bude odbačen u Predstavničkom domu.

Koliko sam shvatio, oni su to tražili od nekih drugih stranaka sa kojima su bliski, poput DNS-a, ali to se nije desilo. DNS se danas pojavio i glasao. SNSD je još jednom pokazao da, što se tiče borbe protiv organizovanog kriminala i krupne korupcije, ima interes da se ne uspostavi pravna država na ovom polju.

– Ranije ste rad Parlamenta BiH u ovom mandatu ocijenili kao “veoma pristojan, što je začuđujuće za BiH”. Sa Vaše tačke gledišta, jesu li poslanici SDS-a i Saveza za pobjedu opravdali ukazano povjerenje? S druge strane, stoje li tvrdnje da ste u protekle četiri godine radili na uštrb RS, za šta vas optužuju SNSD-ovi zvaničnici?

BOSIĆ: Mi smo bili u specifičnoj poziciji da vlast na nivou RS vodi protivnička koalicija, čija je politička taktika bila da opstruišu sve što se radi na nivou BiH. Za to su u ovom mandatnom periodu nalazili razne razloge – nekada su bojkotovali sjednice, nekada su nalazili druge načine, vjerovatno želeći da pokažu da vlast ne može funkcionisati bez njih, jer nikakva tajna nije da je Milorad Dodik mnogo toga uradio da pokuša da se ubaci u vlast na nivou BiH.

To nije uspjelo i prije svega, propala je ovaj put, upravo zbog njega, neka šira koalicija iz RS kao sastavni dio parlamentarne većine. Mi smo imali otvoreni politički sukob dva kluba – Kluba poslanika SDS-a i Kluba poslanika SNSD-a. Što se tiče Kluba SDS-a, pred kraj je došlo do osipanja. Prvo je jedan poslanik DNS-a prešao u Klub SDS-a i tim činom postali smo najveći Klub ispred RS u Parlamentu BiH. No, kasnije je došlo do osipanja, pa su trojica poslanika su završila u DNS-u.

I prije toga, već je bilo jasno, prije svega, zbog ponašanja SBB-a, koji je učestvovao u vlasti i skupštinskoj većini, a u Parlamentu BiH se ponašao kao klasična opozicija, da ne postoji parlamentarna većina, nego da se odluke donose od slučaja do slučaja.

Teško je bili trpiti sve opstrukcije i napadanja. Mi smo, s druge strane, zauzeli konstruktivni stav. Ono što je u interesu građana i RS i FBiH treba i dobijalo je našu podršku. Bilo je situacija gdje smo odbijsali, bez ikakvih dogovaranja, prijedloge koji, prema našem mišljenju, nisu bili u interesu RS. Tu su svi poslanici iz RS, osim Sadika Ahmetovića, glasali protiv takvih prijedloga. No, nervoza SNSD-a i želja da opstruiše sve bila je prisutna do samog kraja mandata. Na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma, simbolički, SNSD je još jednom pokazao svoju ćud.

– Je li djelovanjem poslanika iz Saveza za pobjedu pozicija RS u proteklom mandatu ugrožena na bilo koji način?

BOSIĆ: Nijedan zakon ili akt nije donesen na štetu RS, za razliku od nekih prethodnih vremena kada je SNSD bio u većini na nivou BiH. Nijedna nadležnost RS nije prenesena na bilo koji nivo. Što se tiče optužbi SNSD-a, to je čisto politikanstvo i nema nikakve veze.

S druge strane, mi nismo željeli da učestvujemo u bilo kakvoj opstrukciji. Smatramo da sve institucije u BiH, i na nivou BiH i na nivou entiteta, treba da funkcionišu u interesu građana. Opstrukcija rada institucija protiv je interesa građana i može da posluži isključivo interesu pojedinaca, kao što je to slučaj u SNSD-u.

Svima je jasno da, kada je u pitanju borba protiv korupcije, u SNSD-u nisu svi protiv toga, ali korumpirani vrh i RS i SNSD-a, odnosno Milorad Dodik, daje naredbe da se opstruiše sve ono što bi vjerovano moglo u nekim procesima ugroziti i njega lično. S tog aspekta razumijem zašto se oni na ovakav način bore protiv bilo kakvog uspostavljanja pravne države.

– Vaša koleginica Aleksandra Pandurević kazala je kako nije očekivala da će sjednici na kojoj su usvojene izmjene ZKP-a prisustvovati SNSD-ov poslanik Nikola Špirić, koji je, prema njenim riječima, postao svjetski sinonim za politički kriminal i korupciju. SAD nedavno su Špirića, zbog umiješanosti u korupciju, stavile na “crnu listu”. Očekujete li da nadležne institucije u BiH eventualno pokrenu istragu protiv ovog SNSD-ovog zvaničnika, na osnovu saznanja kojima raspolažu SAD-a?

BOSIĆ: Uvjerio sam se lično da dokazi ništa ne znače, ako ne postoji volja tužilaca da ispitaju slučaj. U klinču sa SNSD-om, te u lično mom klinču, dok sam bio predsjednik SDS-a, sa Dodikom, podnosili smo niz neoborivih dokaza u vezi sa kriminalom i pranjem novca. Neki su i sada u ladicama Tužilaštva BiH. Bez obzira na to što Goran Salihović više nije glavni tužilac, ništa se nije desilo. Jasno mi je da se bez političke volje i volje pravosudnih institucija ništa neće promijeniti.

Ovi ljudi, sa ovakvim pravosuđem i ovakvom organizacijom pravosuđa, pod političkim su uticajem kriminalnih struktura u vlasti. Dokaz za moju tvrdnju je činjenica da u ladicama drže i ne procesuiraju predmete koji su jasni, poput predmeta koji se tiče pranja novca Milorada Dodika prilikom kupovine vile u Beogradu. Postoje falsifikovani ugovori koji je to trebalo prikriti i sve ostalo što treba, ali se ništa nije desilo. To mogu da protumačim samo njegovim političkim uticajem na Tužilaštvo BiH.

– Osvrnimo se na izbornu kampanju. Kako tumačite njen dosadašnji tok i šta očekujete do 7. oktobra?

BOSIĆ: Učestvovao sam u svim poslijeratnim kampanjama do ove. Sada nisam kandidat, tako da direktno ne učestvujem u kampanji, pa je na neki način posmatram dijelom sa strane.

bosic-2018

– Šta vidite sa te pozicije?

BOSIĆ: Čini mi se da je čudna situacija. Vjerovatno je svima sve jasno. Sve su to politički igrači na sceni, o kojima građani apsolutno sve znaju i imaju formirano mišljenje koje se ne mijenja, osim onih koji su neopredijeljeni i koji neposredno prije izbora zauzimaju svoj stav, ukoliko eventualno izađu na glasanje. Osim retorike, koja zvuči zaoštreno, mislim da je manje žara, nego u prethodnim kampanjama. Barem se meni tako čini, možda zbog toga što sam sada izvan kampanje. Možda ne osjećam šta se sve dešava, ali nisam vidio suštinski novih ideja.

U RS je jasna borba za to da li će doći do promjene višegodišnjeg režima koji je uspostavio Milorad Dodik, te na taj način otvoriti vrata za svjež vazduh i novu nadu građana RS. U FBiH se, čini mi se, to svodi na već viđeno sa starim temama. I kod izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH ovo nije nova situacija i nova tema, a čak i kod bošnjačkih kandidata za Predsjedništvo BiH prilično su jasne podjele između ljevice i desnice i onoga što one zastupaju.

Zbog takve situacije u kojoj se sve čini već poznato i jasno, građani su manje zainteresovani. To je opasno zbog moguće apatije i manjeg izlaska na izbore. Ostaje još tri sedmice da stranke pokušaju ubaciti malo žara. Ne mislim pri tome na retoriku, nego na aktuelne teme oko kojih bi se vodila politička polemika, čega evidentno fali na političkoj sceni i u ovoj izbornoj kampanji.

– Jesu li predstojeći izbori sudbonosni sa Vaše tačke gledišta?

BOSIĆ: Svaki izbori i jesu sudbonosni. Od njih zavisi kojim tokom će krenuti država. Mi se nalazimo u regionu u kojem varnica može da zapali veliku vatru. To se u istoriji dešavalo i niko ne bi trebalo to da zaboravi. Zato je veoma važno ko će ovdje biti izabran.

Ukoliko budu izabrane političke snage koje zagovaraju i žive na političkom konfliktu sa drugima, ne samo sa političkim neistomišljenicima, nego zbog glasova podgrijavaju međunacionalne konflikte i mržnje, moguće je da dođe do mnogo neželjenijih posljedica tokom njihove vlasti. Recimo, da Hitler nije u nekom trenutku bio izabran za njemačkog kancelara, svjetska istorija bi bila drugačija. Ovdje od ovog “malog” izbora u BiH zavisi da li će političari pokušavati da se dogovaraju ili će nastaviti igru dizanja tenzija, prekrajanja, trećih entiteta i slično…

– Upravo SDS posebno predsjedniku RS zamjera podršku osnivanju trećeg entiteta u BiH, zbog partnerstva sa HDZ-om BiH i Draganom Čovićem. Šta ukoliko se ovaj dvojac nađe u Predsjedništvu BiH nakon oktobarskih izbora?

BOSIĆ: Politika saradnje sa Dodikom koju je Čović otvoreno vodio i politički ciljevi koje je inače postavio, sada ga dovode u neizvjesnost da bude izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Evidentno je da na toj politici jednim dijelom saradnje sa Dodikom, a drugim dijelom u vezi sa saradnjom Hrvata i Bošnjaka u FBiH, Čović stvorio jak osjećaj kod Bošnjaka od opasnosti od takve politike. Vrlo je moguće da dio Bošnjaka da glas Komšiću, te da na taj način ugrozi mogućnost pobjede Čovića na izborima.

Čini mi se da je i sam Čović svjestan toga, te da u ovom predizbornom vremenu pokušava da odsječe ćoškove tog političkog programa. Ne vidim da se Čović i Dodik u ovom periodu javno sreću i da idu jedan kod drugog na skupove, mada su veoma često bili zajedno na večerama i ručkovima. U izbornom procesu se pokušava zamagliti ta situacija.

No, ranije ste me pitali da li su pred nama sudbonosni izbori. Samo Vaše pitanje jasno govori da, ukoliko bi bila izabrana jedna kombinacija u Predsjedništvo BiH, to znači jednu političku situaciju. Ukoliko bude druga kombinacija, ona znači sasvim drugu političku situaciju. Mislim da sada građani znaju sve i da čak mogu naslutiti šta će se dešavati ako neko bude izabran ili ne.

Ne mogu da predvidim za koga će građani glasati. Vjerujem da će u RS doći do promjena, te da je isteklo vrijeme Dodika kao ličnosti koja otvoreno može da manipuliše glasačkim tijelom, kao i da birači mogu da shvate šta je u njihovom interesu. Stalno ponavljam da je u interesu svih ljudi u RS upravo mir, prosperitet, osjećaj da postoji budućnost, za razliku od ovoga što sada imaju – stagnaciju i političku izolaciju, te gledanje na RS kao na neko neprijateljsko tijelo.

– Pomenuli ste varničenje u regionu. U okviru dijaloga Beograda i Prištine, svjedoci smo postavljenih pitanja o mogućnosti prekrajanja granica na Balkanu, te posljedicama po BiH. Kakvo je Vaše mišljenje?

BOSIĆ: O tome mnogo više razmišljaju neke evropske zemlje, s fokusom na svoju unutrašnju situaciju. Razvoj događaja koje ste pomenuli mnogo više zavisi od toga da li bi one mogle pomisliti da li će to biti presedan koji će otvoriti probleme na njihovoj teritoriji.

– Iz Amerike stižu poruke da ona nema ništa protiv ukoliko se Beograd i Priština dogovore, dok je Njemačka jasna – nema promjene granica.

BOSIĆ: Oni mijenjaju mišljenje. Ukoliko bi postojao prostor za dogovor, mislim da ni Njemačka ne bi imala ništa protiv. Ukoliko se Beograd i Priština dogovore, to bi značilo da to nije opšti, nego poseban slučaj gdje su se dvije strane međusobno dogovorile, pa onda niko nema razloga da bude protiv. To, dakle, ne bi bilo otvaranje svih ostaloh slučajeva.

Uostalom, ukoliko postoji dogovor na bilo kojem mjestu, pa i u BiH, da se bilo koje pitanje riješi dogovorom, ne vidim zašto bi iko imao išta protiv. No, ovdje očigledno postoje vrlo male šanse za bilo kakav dogovor oko bilo kakve promjene Dejtonskog sporazuma, bez obzira na to što svaka od strana u BiH ima neku svoju viziju i neke svoje želje. Princip da ukoliko se dogovorite, to će biti prihvaćeno, dobar je princip i on ne pogađa nikoga, jer to ne znači da ćete nekoga natjerati da prihvati neki sporazum ili prekrajanje, nego znači da to mora biti obostrani jasan i dobrovoljan interes.

– Kazali ste da izbornu kampanju posmatrate sa strane, jer niste kandidat. Odluka da umjesto Vas, nosilac liste je za Izbornu jedinicu dva za Predstavnički dom BiH bude Obren Petrović izazvala je određene polemike. Kakvi  su trenutni odnosi u SDS-u?

BOSIĆ: U svakoj stranci ima različitih interesa, zadovoljstva i nezadovoljstva, različitih frakcija i grupacija. Nisam htio da to šire komentarišem. To je izbor sadašnjeg predsjednika SDS-a. Nisam to tada komentarisao da ne bih na bilo kakav način slabile pozicije SDS-a pred ove izbore ili da ne bih poslužio kao neko koga bi SNSD iskoristio za svoje političke ciljeve. Ne pada mi na pamet.

Uradiću sve da i SDS i Savez za pobjedu pobijede na izborima. Cilj mog političkog bivstvovanja jeste da dođe do promjene, te da se sa vlasti skine korumpirana garnitura u RS. Da ne bi neka moja riječ bila iskorištena ponovo za stvaranje slike kako postoje neki nesporazumi, neću komentarisati ništa u vezi s tim do završetka izbora.

– Ukoliko se Vaš cilj obistini, odnosno ukoliko dođe do promjene vlasti u RS, možete li nam otkriti postoji li pozicija na koju pretendujete?

BOSIĆ: Nećete mi vjerovati, ali nisam ništa dogovarao, jer mislim da prvo treba skočiti, pa reći “hop”. Kao i svaki čovjek, imam razmišljanja o tome šta bih radio, ali to ne zavisi samo od mene. U glavi imam i neke opcije koje su izvan politike, razmišljam i o tome.

– Gospodine Bosiću, kažete da razmišljate i o opcijama izvan politike. Da li nešto najavljujete?

BOSIĆ: Ne, ništa ne najavljujem, nego kažem da razmišljam o svim opcijama koje imam, a koja od tih opcija će biti realizovana, zavisi od situacije.

– Ukoliko to i dalje ostanu političke opcije, je li Vam bliži zakonodavni ili izvršni nivo vlasti?

BOSIĆ: Bio sam i zakonodavni i izvršni dio vlasti. Više volim da se bavim suštinskom političkim pitanjima. S tog stanovišta bilo bi logičnije da mi je bliža zakonodavna vlast, ali ponovo kažem, nema neku ideju oko toga, niti pravim planove. Planove čovjek može praviti kada ima kompletnu sliku o tome šta je moguće i kakva je perspektiva.

No, vrlo rado bih doprinio, na bilo koji način, pa čak i izvan direktne političke funkcije, te dao sve od sebe da dođe do pomaka naprijed. Prije svega, mislim da je glavni problem kako da ovdje počne da funkcioniše pravna država. Kao posljedica toga, mnogi drugi odnosi i mnoge druge stvari bi se poslagale. Mislim da su i međunacionalne tenzije projektovane zbog zaštite ličnih materijalnih interesa, te obezbjeđivanja da pojedini političari ne budu procesuirani za ono što svi znaju.

Iako nemam nikakve veze sa pravosudnom vlašću, mislim da je upravo to prioritet ili preduslov za bilo kakav napredak. Mora se naći način da pravosuđe zaista bude oslobođeno političkog uticaja, ali i da postoji kontrola nad sudijama i tužiocima koji su korumpirani.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *